Najbolja Hrana Za Moždani Udar

2024 Autor: Josephine Shorter | [email protected]. Zadnja promjena: 2023-12-16 21:45

Najbolja hrana za moždani udar

Omega-3 pripadaju esencijalnim polinezasićenim masnim kiselinama. To znači da se oni ne sintetiziraju u ljudskom tijelu i moraju dolaziti iz okoliša s proizvodima koji sadrže ove spojeve u dovoljnim količinama. Dakle, možete osigurati ne samo njihove dnevne potrebe, već i popuniti deficit.

Klasa omega-3 uključuje tri vrste masnih kiselina: linolensku, eikosapentaenojsku i dokozaheksaensku. Svi oni mogu biti biljnog i životinjskog podrijetla. Sjeme lana sadrži najviše linolenske kiseline. Izvori druge dvije kiseline su morska riba, losos, tuna i sardine. Dnevna potreba za omega-3 kiselinama je 1-2 grama, što ovisi o općem stanju tijela i bolestima koje osoba ima.

Stoga se potreba za polinezasićenim masnim kiselinama znatno povećava u sljedećim uvjetima:

1. Opća i lokalna vaskularna ateroskleroza;
2. Hipertenzija;
3. Poremećaji cerebralne cirkulacije;
4. Ishemijska bolest srca;
5. Srčani udar i moždani udar;
6. Alzheimerova bolest i demijelinizirajuće bolesti;
7. Onkopatologija;
8. Hormonski nedostatak;
9. Smanjena temperatura okoline;

Zanimljivi eksperimenti i istraživanje nevjerojatnih blagodati omega 3 za moždani udar

Najvažnija stvar u smislu potrebe tijela za lipidima pripada njihovoj ravnoteži. Trenutna je situacija u tom pogledu da u našem tijelu neprestano postoji zapanjujuća neravnoteža između omega-6 i omega-3 kiselina. Za normalan tijek metaboličkih procesa njihov omjer trebao bi biti 2: 1. Prekid ovog pokazatelja prema višem omega-6 može dovesti do loših posljedica, dok ih omega-3 može eliminirati.

Sadržaj:

• Herring smanjuje rizik od moždanog udara
• Vitamin E spašava mozak nakon moždanog udara
• Čokolada vas spašava od moždanog udara
• Hrana bogata omega-3

Herring smanjuje rizik od moždanog udara

Stokholmski znanstvenici s Instituta Karolinska otkrili su da dva do tri puta tjedno konzumacija ribe kao prehrambenog proizvoda značajno smanjuje rizik od moždanog udara i cerebrovaskularnih nesreća.

Prema autorima ovog rada, takvi su učinci ribljih proizvoda mogući zbog visokog sadržaja omega-3 masnih kiselina. Ti spojevi imaju blagotvoran učinak na metabolizam lipida smanjenjem postotka kolesterola u krvi, što je osnova vaskularnih oštećenja i arterijske hipertenzije. Ovaj je zaključak dobiven na temelju 15 glavnih studija koje su istovremeno provedene u nekoliko zemalja svijeta (Europa, Kina, Japan, SAD).

U istraživanju je sudjelovalo oko 400 000 ljudi različitih dobnih skupina (od 30 do 100 godina), a sam eksperiment trajao je 30 godina! Rezultat eksperimenta bio je zaključak o utjecaju ribe na opću razinu zdravlja. Rezultati studije pokazali su pojavu moždanog udara u samo 9400 ljudi, što je znatno niže od svjetske statistike.

Za sve ove zaključke postoji objektivno objašnjenje. Stvar je u tome što riba sadrži izuzetno važne korisne spojeve. Jedna od njih su omega-3 masne kiseline. Oni su ti koji štite mozak od moždanog udara. Svatko može osjetiti svoju dobrobit ako barem dva puta tjedno jede ribu. Tako kaže dr. Dariusz Mozaffarian, koji je docent na jednom od odjela Medicinskog sveučilišta Harvard. Prema mnogim znanstvenicima, jela od ribe također su moćan izvor selena i vitamina D, koji su važni mikroelementi za bolesnike sa srčanim i krvožilnim bolestima.

Dariusz Mozaffarian otkrio je da se najviše omega-3 lipida nalazi u masnoj ribi. Tu spadaju losos i haringa. Također se pokazalo da tuna s roštilja pozitivno utječe na održavanje normalnog broja otkucaja srca.

Te podatke potvrđuju znanstvenici iz Američkog udruženja za srce. Također su uvjereni da je kuhanje i jedenje ribljih jela barem dva puta tjedno dovoljno za sprečavanje moždanog udara. Ljudima koji žive u zemljama LIC-a najpristupačniji riblji proizvod je haringa, koja može biti glavni fokus kao izvor omega-3 masnih kiselina za tijelo.

Vitamin E spašava mozak nakon moždanog udara

U velikim dozama vitamin E može spriječiti smrt živčanih stanica u akutnom razdoblju moždanog udara. Dugotrajni unos malih doza sprečava razvoj ove bolesti.

Takve su zaključke donijeli znanstvenici sa Sveučilišta Ohio (SAD), navodi The Times of India.

Prema objašnjenjima autora ove studije, najčešći znakovi moždanog udara su utrnulost i slabost ekstremiteta, koji su jednostrani, poremećena koordinacija pokreta, naglo bljedilo kože, poremećaji govora, mučnina praćena vrtoglavicom, oštećenje gutanja, poremećaji vida i okulomotorike. U tom se slučaju sam moždani udar razvija u samo nekoliko minuta ili čak sekundi, kao rezultat oslabljenog protoka krvi u mozak. Može biti primarno akutne prirode i oblika u odnosu na prethodne privremene napade cerebrovaskularne nesreće.

Mnogi znanstvenici klasificiraju vitamin E kao lijek koji pouzdano smanjuje ozbiljnost posljedica oštećenja mozga od moždanog udara. Vitamin E može smanjiti rizik od moždanog udara i njegovih komplikacija zbog sposobnosti blokiranja oslobađanja enzima odgovornih za nakupljanje toksičnih lipida i produkata njihove peroksidacije u živčanim stanicama.

U eksperimentu na miševima bilo je moguće pokazati da oni neuroni koji su dugo primali vitamin E sadrže 60% manje oksidiranih masnih kiselina nego u miševa kontrolne skupine koji nisu bili izloženi tokoferolu.

Vitamin E postoji u prirodi u nekoliko oblika. Najčešći je alfa-tokotrienol.

Izvori vitamina E

Prirodni izvor ove tvari je morska riba, bilo koja biljna ulja, proizvodi na bazi soje, mlijeko, bilje, jaja, meso, jetra. Posebno vrijedi istaknuti blagodati palminog ulja alfa-tokotrienola, koje 70% predstavlja ova tvar. Prema standardima domaće medicine i mnogih svjetskih zemalja, dnevna potreba za unosom vitamina E iznosi oko 10 mg.

Čokolada vas spašava od moždanog udara

Znanstvenici sa Karolinska Institutet u Stockholmu (Karolinska Institutet u Stockholmu) proveli su zanimljivo istraživanje, tijekom kojeg je utvrđeno da čokolada značajno smanjuje rizik od moždanog udara, posebno kod žena svih dobnih skupina. Oko 30 tisuća švedskih žena bilo je uključeno u istraživanje koje je objavljeno na stranicama Reutersa.

Prva znanstvena dostignuća na ovu temu pojavila su se davne 1997. godine. Tada je skupina znanstvenika pod vodstvom Suzanne Larsson započela promatranje pacijenata s registracijom podataka o njima, ne uzimajući u obzir incidenciju srčanih i krvožilnih patologija. Starost sudionika studije kretala se od 48 godina do 84. Oni su redovito prolazili niz pregleda, a također redovito dok su konzumirali određenu količinu čokolade. Nakon 10 godina zabilježeno je 1549 slučajeva moždanog udara. Istodobno je zabilježen dosljedan obrazac: što se više konzumiralo čokolade, to je manje žena bilo izloženo moždanom udaru.

Utvrđeno je da dnevna porcija čokolade treba biti 45 grama.

Nakon ispitivanja ovih podataka, istraživači sa Sveučilišta u Kaliforniji pokušali su potkrijepiti uočene učinke čokolade u prevenciji oštećenja mozga od moždanog udara. Utvrđeno je da je ovaj učinak moguć zbog visokog sadržaja flavanoida u čokoladi. Larrson je sama rekla da ove tvari pomažu u normalizaciji krvnog tlaka i jačanju žila cerebralnog i srčanog pleksusa. Do danas je planirano nekoliko velikih studija koje bi dale još više informacija o ovom fenomenu i sposobnosti čokolade da utječe na tijek moždanog udara.

Prema Suzanne Larrson: „Prerano je sa sigurnošću tvrditi da čokolada smanjuje rizik od moždanog udara. Njegove blagodati za tijelo dugo nisu bile sumnjive, ali ne treba ih ni zlostavljati, jer je njegov sadržaj kalorija prilično visok. Sadržaj šećera, masti i njihovih različitih spojeva također je visok. Prednost treba dati redovitoj tamnoj čokoladi koja sadrži mnogo manje šećera i kakaa od mliječne čokolade."

Osobama kojima prijeti moždani udar liječnici kategorički preporučuju da se maknu od pušenja, ne izlažu fizičkim naporima i strogo se pridržavaju režima prehrane. Treba napomenuti da čokolada nije uključena ni na jedan popis lijekova koji inhibiraju razvoj moždanog udara.

Larrson je pokazao da ispijanje dvije šalice kave dnevno značajno smanjuje rizik od moždanog udara kod žena za 20-24%. Rezultati svih ovih studija objavljeni su u časopisu American College of Cardiology.

Hrana bogata omega-3

Te masne kiseline spadaju u gradivne blokove svih staničnih membrana, jer su dio fosfolipida. To je najvažnije za stanice mozga, endokrine žlijezde i srce. Uz to, imaju svojstven antioksidativni učinak. To znači da su omega-3 sposobni neutralizirati toksične produkte peroksidacije i inaktivirati slobodne radikale. To je osnova njihovog pozitivnog učinka na tijelo. Napokon, sposobni su zaštititi zdrave stanice, popraviti oštećene i spriječiti razvoj njihove kancerogene degeneracije. Ti se učinci posebno dobro postižu ispravnom kombinacijom omega-3, omega-6 i vitamina D, koji se u dobro odabranoj prehrani sadrže u optimalnoj količini.

Važno za upamtiti! Polinezasićene masne kiseline Omega-3 vrlo su nestabilne u vanjskom okruženju, brzo se uništavaju svjetlošću, kisikom i toplinom.

Da bi se sačuvala njihova korisna svojstva, potrebno ih je držati u uvjetima koji isključuju djelovanje navedenih čimbenika!

Na tu temu: Zanimljivi eksperimenti i istraživanje nevjerojatnih blagodati omega 3

Sadržaj omega-3 u različitim proizvodima (u 100 grama):

1. Riblje ulje ~ 35 g (ovisi o vrsti ribe i mjestu ulova);
2. Chia sjemenke 19 g;
3. Sjeme lana 18,1 g;
4. Jetra bakalara 15 g;
5. Ulje repice 10,3 g;
6. Maslinovo ulje 9 g;
7. Sjeme konoplje 8,1 g;
8. Orasi 6,8 g;
9. Skuša 5,3 g;
10. Tuna 3,2 g;
11. Haringa 3,1 g;
12. Pastrva 2,6 g;
13. Losos 2,3 g;
14. Morski plod 1,8 g;
15. Soja 1,6 g;
16. Zobni zametci 1,4 g.

Autor članka: Kuzmina Vera Valerievna | Endokrinolog, nutricionist

Obrazovanje: Diploma Ruskog državnog medicinskog sveučilišta nazvanog po NI Pirogov s diplomom opće medicine (2004.). Rezidencija na Moskovskom državnom sveučilištu za medicinu i stomatologiju, diploma iz endokrinologije (2006).